Podsjetimo, prošlih je godina izrađena projektna dokumentacija za Uređenje i zaštita stećaka u ruralnim sredinama u kojoj je opisano zatečeno stanja i predložene mjere za zaštitu i uređenje. Da bi se izradila projektna dokumentacija bilo je potrebno: čišćenje lokaliteta od niske vegetacije, trave, granja i šiblja; fotografiranje svih pojedinačnih stećaka i nekropole kao cjeline; utvrđivanje točnog broja stećaka, njihove dimenzije i položaj; geodetsko pozicioniranje nekropole i pojedinačno svakog stećka te izrada plan/shema stećaka s prijedlogom mjera uređenja i zaštite. Potom se pristupilo prvoj fazi uređenja i zaštite, i to: pripremi terena za rad i pristup lokaciji, odvozu graditeljskog otpada te uređenju i zaštiti južnog dijela nekropole koji je uključivao i zaštitu suhozida.
U drugoj su fazi izvođeni radovi na zapadnom dijelu nekropole gdje su se fragmenti stećaka očistili i pregledati te ugradili u postojeći suhozid. Prigodom čišćenja i zaštite ovog dijela nekropole otkrivena su nova četiri stećka i nekoliko fragmenata koji su bili zatrpani zemljom i nasipom. Zbog vode koja je ugrožava stećke na poziciji oko izvorišta Studenac, obavljeni su i radovi na sanaciji zatrpanog odvodnog kanala u dužini od 80 metara.
Budući da lokalna cesta prolazi i razdvaja nekropolu u tri djela, a vidljivo je da su stećci pomjerani, pristupilo se pregledu terena georadarom, kao nedestruktivno arheološko istraživanje u svrhu dobivanja jasnije slike na ovom prostoru. Ovim se istraživanje utvrdilo da ima i grobnih cjelina ispod ceste.
Prije uređenja i čišćenja nekropole, prema stručnoj literaturi, ova je nekropola brojala 24 stećka. Danas nakon prve i druge faze uređenja i zaštite ovoga grobišta mogu se utvrditi 42 stećka (26 cjelovitih stećaka i 16 većih fragmenata).
Uređenje i zaštita stećaka u ruralnim sredinama predstavlja integraciju zaštite baštine u život lokalne zajednice, kako se ne bi izgubila spona između čuvara baštine i njene zaštite za buduće generacije. Ambijent u kojem su smješteni stećci nekropole Ustećci-Studenac, te pristupačnost čine ovaj lokalitet zanimljivim za posjetitelje. U sljedećem vremenskom razdoblju, sukladno mogućnostima, planiraju se daljnje aktivnosti zaštite i prezentacije ovog lokaliteta.
Nositelj projekta je Hrvatsko društvo čuvara baštine uz potporu Federalnog ministarstva kulture i športa, Grada Široki Brijeg te Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa ŽZH. Svi radovi su se odvijali pod nadzorom Zavoda za zaštitu kulturno-povijesne i prirodne baštine Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa ŽZH.
