Kultura i šport

Široki Brijeg je gospodarsko, kulturno, prosvjetno, vjersko i administrativno središte obogaćeno prirodnim ljepotama Zapadno-hercegovačke županije. Nalazi se na magistralnom putnom pravcu Mostar - Split, a od Mostara je udaljen tek dvadesetak kilometara. Široki Brijeg je znatno cestovno čvorište u kojem se križa nekoliko značajnih cestovnih putnih pravaca. Ostaci mnogobrojnih gomila i gradina sasvim jasno i nedvosmisleno pokazuju kako je područje Širokog Brijega bilo naseljeno još u prapovijesno doba. U Širokom Brijegu se redovno odvijaju kulturni događaji: književne večeri, kazališne predstave, koncerti, slikarske kolonije, izložbe i dr.

KULTURA

Počeci kulturnoga rada vezani su za franjevce. Oni su u Širokom Brijegu osnovali  muzej s arheološkom, numizmatičkom, etnografskom, geološko-biološkom i drugim zbirkama. Također su utemeljili  puhački i tamburaški orkestar, te više samostalnih knjižnica od kojih je svakako najveća bila ona u širokobriješkoj gimnaziji.. Na taj su način osobnim primjerom pučanstvu pokazivali ispravan odnos spram budućnosti ali i očuvanju  vlastite baštine općenito. Međutim, taj i takav rad širokobrijeških franjevaca naprasno je prekinut zločinima koje su počinili partizani početkom veljače 1945. Uz neviđen zločin kada su početkom veljače 1945. ubili trideset nedužnih franjevaca partizanski su "osloboditelji" spalili  i kompletan arhiv, matične knjige  te franjevačku knjižnicu.

Široki Brijeg se dugi niz godina u tišini i jugo-komunističkoj izopćenosti skromno oporavljao od velike tragedije koja ga je zadesila da bi danas dobrim dijelom uspio povratiti dio svoga nekadašnjega sjaja. Danas na području širokobriješkog kraja djeluje Likovna akademija, Franjevačka galerija sa bogatom riznicom, nekoliko kulturno-umjetničkih društava, Amatersko kazalište "Didak", Glazbena škola Široki Brijeg, "Ogranak Matice hrvatske ", "HKD Napredak" te mnoga društva, udruge, klape itd.

Književne večeri, kazališne predstave, koncerti,  slikarska kolonija, i izložbe, samo su neki od kulturnih događaja koji se redovito odvijaju u Širokom Brijegu. Većina ovih manifestacija odvija se u sklopu projekta "Briješka zvona" koji  je utemeljen 1999., a čiji je utemeljitelj i generalni pokrovitelj Grad Široki Brijeg.

Hrvatski film i video je jedna od manifestacija koja se od 2000. godine održava u Širokom Brijegu pod nazivom "Revija hrvatskog filma i videa", a od 2003. godine festival dobiva naziv "Dani filma". Od 2005. godine naziv festivala je "Međunarodni mediteranski festival dokumentarnog filma". Organizatori ove filmske manifestacije su širokobriješki "Kino i video klub Amater" te Hrvatski filmski savez. U Širokom Brijegu se održava i West Herzegovina Fest, festival amaterskog stvaralaštva u novouređenom parku Sajmište uz rijeku Lišticu. Festival je pokrenut 2002. godine, a posjetitelje uvijek dočeka trodnevno druženje uz glazbu, kratki film, kratke priče, likovne performanse i specijalne glazbene goste. U 2019. godini u Širokom Brijegu ponovno je pokrenut Festival pjevača amatera i novi festival pod nazivom Street food fest. Od 1999. godine održava se i Večer folklora, smotra izvornog narodnog stvaralaštva i čuvara glazbene baštine. Stoljetna uloga širokobriješkog samostana i neprežaljeni žal za kulturnim blagom uništenim koncem II. svjetskog rata prožeti  ljubavlju prema umjetnosti i svijesti o njezinoj ulozi u životu ljudi općenito te težnjom da se Širokom Brijegu povrati dio negdašnje uloge rezultirali su koncem 1979. otvaranjem samostanske riznice. U riznici su bile smještene slike starih majstora, umjetnički oblikovano crkveno posuđe i uporabni predmeti, stare knjige i liturgijsko ruho, a postav je uredio dr. Đuro Basler.

U netom dovršenoj zgradi u neposrednoj blizini samostana 25. srpnja 1990. otvoren je stalni postav Franjevačke galerije Široki Brijeg. Stalni postav galerije  pretežito sačinjavaju radovi slikara i kipara hrvatske moderne i suvremene umjetnosti, radovi avangardnih i naivnih slikara. U galeriji se danas između ostalog čuvaju i slike starih majstora među kojima je najstarija: "SLIKA GOSPE ŽALOSNE" nastala  u drugoj polovici XIV. stoljeća, kalež iz 1636., inkunabula tiskana 1493., te rukopis fra Martina Mikulića nastao u širokobriješkom samostanu 1867.

U Franjevačkoj galeriji su se izredale izložbe mnogih poznatih hrvatskih umjetnika, počevši od Vlahe Bukovca, Celestina Medovića, Eugena Vidovića, preko K.A. de Rivere, S. Kopača, Ede Murtića do Virgilija Nevistića, Antuna  Cetine, A. Sardelića, J. Botterija Dinija, M. Trebotića, pa do P. Barišića, Vatroslava Kuliša i umjetnika mlađeg naraštaja.

Od 1996. na Širokom Brijegu djeluje i Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, a od njene uspostave Franjevačka galerija je stalno mjesto izlaganja njenih profesora i polaznika ove, sada već, eminentne umjetničke ustanove.



ŠPORT

Prvi pisani tragovi o bavljenju ljudi sportom na području današnjega Širokog Brijega sežu još u XVI. stoljeće. Riječ je uglavnom o lovu i ribolovu te organiziranju natjecanja u trčanju, skakanju, potezanju konopca, hrvanju, bacanju kamena s ramena i slično. Moderni sport u Širokom Brijegu počeo se, pak, razvijati krajem XIX. stoljeća, kada se mladi Širokobriježani uključuju u rad prvoga sportskog društva u Hercegovini, "Hrvatskog sokola" u Mostaru (1896.). U razdoblju između dva svjetska rata u Širokom se Brijegu igrao i tenis, a do organiziranja prvih sportskih klubova dolazi nakon Drugoga svjetskog rata. Godine 1946. utemeljeno je Društvo za tjelesni odgoj "Partizan", u kojem su djelovali atletski, gimnastički, rukometni, odbojkaški i stolnoteniski odjel. Iste godine utemeljeno je i Gimnastičko društvo "Borak" koje je, također, imalo više odjela, među kojima i nogometni.

Godine 1948. osnovan je Nogometni klub "Borak", današnji "Široki Brijeg", pet godina za redom prvak Herceg-Bosne (prvi naslov 1994. godine). Ondašnji "Borak", odnosno "Boksit", "Lištica" i "Mladost", dugo godina igrali su u Hercegovačkoj zoni, 1973./74. u Republičkoj ligi BiH, a od 1980. pa sve do Domovinskog rata u Regionalnoj ligi BiH koja je bila četvrti stupanj natjecanja u bivšoj državi. NK "Široki Brijeg" višestruki je prvak HR Herceg-Bosne a od sezone 2000./01. natječe se  u Premier ligi BiH (prvi stupanj natjecanja). Uvjeti koje danas ima (moderan stadion s rasvjetom, sportsko-rekreacijsko središte na Blatu itd.) na europskoj su razini. Od drugih nogometnih klubova u Širokom Brijegu danas još djeluje HNK "Ljuti Dolac", a proteklih desetljeća povremeno su djelovali nogometni klubovi i u Knešpolju, Turčinovićima i Privalju.

Košarkaški klub "Mladost" (danas "Široki") osnovan je 1974. godine. Dugi niz godina natjecao se u Hercegovačkoj ligi, a potkraj osamdesetih i u Republičkoj ligi BiH. Veliki uzlet košarkaši "Širokog" doživljavaju u drugoj polovici devedesetih. U sezoni 1997./98. postaju tako prvacima Herceg-Bosne i Bosne i Hercegovine te pobjednicima Superkupa BiH, a 1998./99. po prvi puta izlaze na europsku pozornicu (Sapporta kup). HKK Široki je u 2019. godini osvojio 10. naslov prvaka. I košarkaši su od asfaltnog igrališta nekada, stigli danas do moderne sportske dvorane na Pecari i vrhunskih uvjeta za vježbanje i igranje utakmica.

Nogometaši i košarkaši navikli su biti u središtu pozornosti širokobriješke javnosti, međutim mnogobrojni su rezultati i uspjesi našim športaša proteklih godina bilo da je riječ o športskim kolektivima i vrhunskim rezultatima športaša pojedinaca. Sukladno mogućnostima pomažemo širokobriješki šport ali isto tako uvjereni smo da će gospodarstvenici koji najvećim dijelom pomažu športaše i dalje nastaviti podupirati širokobriješki šport koji je postao prepoznatljiv simbol našeg grada. 



Športski objekti zatvorenog tipa: 

Športski objekti otvorenoga tipa:

Športski klubovi: