Gradonačelnik Ivo Pavković u razgovoru za Večernji list istaknuo je nekoliko mjera za rasterećenje prometa:

„Konkretna alternativna rješenja uključuju rekonstrukciju i proširenje postojećih lokalnih cesta, poput ceste Vagan - Puringaj, izgradnju županijskih cesta, primjerice Trn - Dobrkovići, te realizaciju projekta brze ceste Mostar - Široki Brijeg - granica s Republikom Hrvatskom, koja bi preuzela dio tranzitnog prometa.“

„Ipak, dugoročno gledano, najučinkovitije rješenje za rasterećenje Trna bila bi izgradnja južne obilaznice“, objasnio je.

U razgovoru je posebno istaknut razvoj gospodarskih zona Trn i Knešpolje. Zone su ključne za gospodarski razvoj grada, a Knešpolje obuhvaća oko 70 hektara zemljišta namijenjenog poslovnim djelatnostima.

„Grad ima dobru suradnju s Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta te redovitim prijavljivanjem na njihove javne pozive i natječaje osiguravamo potrebna sredstva za razvoj gospodarske zone u Knešpolju, ali i svih drugih gospodarskih zona“, naglasio je Pavković u razgovoru za Večernji list.

U protekloj godini u Knešpolju je završena nova prometnica dužine 1.300 metara, izrađen je novi urbanistički plan, a trenutačno se provodi parcelacija novih zemljišta koja će uskoro biti ponuđena na tržištu.

„Ova gospodarska zona širi se vrlo brzo, a mi nastojimo osigurati svu potrebnu infrastrukturu kako bismo omogućili daljnji gospodarski razvoj“, dodao je gradonačelnik.

Planira se i izgradnja rotora u suradnji s JP Ceste FBiH, što će ukloniti postojeće prometno grlo na ulazu u zonu.

Grad Široki Brijeg nastavlja kontinuirano ulagati i u obnovu zgrade Gimnazije fra Dominika Mandića, koja je teško oštećena u požaru prije dvije godine. Završeni su statički radovi, uključujući uklanjanje oštećenih dijelova, izvedbu betonskih radova i izgradnju novih nosivih konstrukcija. Druga faza radova uključuje ugradnju otvora i sanaciju krovišta, u suradnji s tvrtkom Hering d.d.

„Budući da gradski proračun ne može samostalno financirati ovako zahtjevan projekt, dinamika radova uvelike ovisi o priljevu sredstava s viših razina vlasti. Ovim putem posebno želim istaknuti značajnu financijsku potporu Vlade Republike Hrvatske i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Bez njihove pomoći realizacija obnove bila bi znatno teža“, istaknuo je Pavković.

Jedan od dugoročnih infrastrukturnih izazova je vodoopskrba na Mostarskom Blatu, posebice u Ljutom Docu.

„Zbog zahtjevne geografije, razgranatosti naselja i visokih investicijskih troškova potrebnih za izgradnju glavnih transportnih cjevovoda i crpnih stanica, ovo pitanje već godinama predstavlja izazov. Ovako zahtjevni projekti obično zahtijevaju višegodišnje financiranje i podršku viših razina vlasti“, kazao je Pavković.

Trenutačno se provodi prva faza projekta koja uključuje izgradnju transportnog cjevovoda od groblja Šarampovo u Uzarićima, povezivanje s cjevovodom u gospodarskoj zoni Knešpolje te izgradnju vodospreme. Planira se i nova prometnica Knešpolje - Uzarići, koja će olakšati dovod vode u okolna naselja.

Novinarka Večernjeg lista s gradonačelnikom razgovarala je i o mjerama koje bi potaknule mlade na ostanak u rodnom kraju. Pavković je kazao kako Široki Brijeg trenutačno nema problem s odlaskom mladih iz grada te da su brojne mjere koje tome pridonose, poput jednokratne novčane potpore za novorođenu djecu, potpore za školovanje, uključujući školsku opremu i sufinanciranje prijevoza učenika, te stipendije i jednokratne pomoći studentima.

„Smatram kako subvencije mogu biti korisne, ali često same po sebi nisu dovoljne. Primarnije je osigurati stabilno tržište rada i poticati razvoj gospodarstva. Infrastrukturni projekti i poboljšanje kvalitete života najviše doprinose ostanku mladih. Drugim riječima, gospodarske prilike i dostupnost radnih mjesta ključni su za to da mladi ostanu u Širokom Brijegu“, zaključio je gradonačelnik u razgovoru za Večernji list.