Osnovni podaci
Grad Široki Brijeg je administrativno, gospodarsko, kulturno, prosvjetno i vjersko središte Županije Zapadnohercegovačke. Granične općine/gradovi su Posušje (dužina granice 25,9km), Grude ( 21,7 km ), Ljubuški ( 6,8 km ), Čitluk (15,5 km ) i Mostar (48,3 km ). Granica s Gradom Mostarom i općinom Čitluk ujedno je i granica sa Hercegovačko-neretvanskom Županijom. 118 km ukupne granice sa susjednim općinama/gradovima zatvara površinu grada Širokog Brijega od 388 km2.
Reljef i građa
Šire područje Širokog Brijega nalazi se na karakterističnim vrlo složenim strukturnim oblicima koji u geotektonskom pogledu pripadaju tzv. Zoni visokog krša. Osnovnu karakteristiku čine vapnenačke stijene koje se odlikuju raznim kraškim oblicima (ponori, jame, ponikve, kraška polja i dr.) i duboko usječenim dolinama povremenih bujičnih tokova. Područje Širokog Brijega se nalazi na pravcu tektonske jedinice Rakitno-Hrgud i prostire se preko Rakitna, Varda planine, Mostarskog Blata, Rotimlje i Hrguda do Trebišnice na jugoistok. Terene ove jedinice izgrađuju sedimenti gornjojurske, kredne i paleogenske starosti, zatim neogenske i kvartarne naslage. Izdvojeni su donjekredni sivosmeđi, dobro uslojeni vapnenci i dolomiti. Gornjokredne naslage, cenoman-turon, zastupljene su bijelim i ružičastim, masivnom vapnencima s rudištima. U paleogenskim naslagama izdvajaju se liburnijski i alveolinsko-numulitni vapnenci, zatim eocenski fliš koji je zastupljen laporima, pješčenjacima, kalkarenitima i konglomeratima.
Neogenske naslage su izgrađene od lapora, pjeskovitih glina, konglomerata i pješčenjaka, a nalazimo ih u okolici Grabove Drage i Mostarskog Blata. Kvartarne nanose šljunka, pijeska i kršja zasićenog vodom nalazimo na skori svim kraškim poljima i u nanosima uz korita rijeka. Između nižih planina Varde, Gvozda, Rujna i Trtle (nadmorske visine 600-900m) nalaze se kraške depresije Kočerinsko, Trnsko, Mokarsko i Ruževo polje te Mostarsko Blato (nadmorske visine od 220-300m). Području Širokog Brijega pripadaju karakteristični boksitonosni tereni Crne Lokve - Kidačke Njive, Resnica - Polog i Uzarići - Knešpolje. Ovo područje je devastirano rudištima i odlagalištima jalovine te zahtjeva sanaciju.
Prometna povezanost
Grad Široki Brijeg je prometno povezana samo cestovnom mrežom. Najbliža željeznička pruga prolazi kroz Mostar. Magistralnom cestom M 6.1 grad Široki Brijeg je povezan s Mostarom i magistralnom cestom M17 Mostar - Sarajevo. Regionalnom cestom R425 povezana je s Čitlukom i Ljubuškim, a regionalnom cestom R420 s općinom Grude. Udaljenost od Mostara je 22 km a od Sarajeva 150 km. Ukupna dužina lokalnih i nerazvrstanih cesta na području Širokog Brijega je odprilike 400 km.
Klima
Grad Široki Brijeg se nalazi na rubu prostiranja mediteranske klime prema području s kontinentalnom klimom. Karakteristična su duga i suha ljeta, a zime kratke i obilate padavinama. Prosječno 140 dana u godini je s pojavom oborina. Na temelju popisa oborina po mjesecima za 32 godine u razdoblju od 1899. do 1961. godine izračunat je prosjek sumarnih godišnjih oborina 1594 mm/godinu. Najmanje oborine su bile 910 mm 1938. godine, a najveće 2748 mm tijekom 1900. godine (Zavod za hidrotehniku, 1963.). Na temelju podataka sa 14 meteoroloških stanica iz perioda 1950. do 1979. godine prihvaćene su slijedeće vrijednosti prosječnih oborina u slivu Mostarskog blata (Energoinvest, 1981.).
Mjesec |
Oborine (mm) |
Mjesec |
Oborine (mm) |
siječanj |
190 |
srpanj |
57 |
valjača |
182 |
kolovoz |
82 |
ožujak |
151 |
rujan |
122 |
travanj |
152 |
listopad |
185 |
svibanj |
105 |
studeni |
248 |
lipanj |
88 |
prosinac |
255 |
Svega (I -VI) |
868 |
Svega (VII - XII) |
949 |
SVEGA (I - XII) 1817 |
Za određivanje prosječne temperature zraka korišteni su podaci meteoroloških stanica u Mostaru i Širokom Brijegu. Prosječna godišnja temperatura zraka na Mostarskom Blatu iznosi 14oC, minimalna je -15oC i maksimalna 42oC. Žarkih dana s maksimalnim temperaturama zraka višim od 30oC ima 40 do 50 godišnje, a svega 1 do 2 dana imaju maksimalnu dnevnu temperaturu nižu od 0oC. Približno 150 dana u godini puše jak svježi vjetar iz smjera sjevera zvan «bura».
Vode
Vode s prostora Širokog Brijega pripadaju slivu rijeke Neretve. Glavni površinski tokovi prema Mostarskom Blatu su: Lištica s Ugrovačom, Mokašnica, Crnašnica i Žvatić. Rijeci Lištici pripada dio površinskih voda Čabulje, koji bujični vodotok Brinja sakupi iz Ladine i Dobrinja. Brinja, čiji su začeci sjeverno od Bogodola, ispod kote Kulica (1199) teče prema zapadu i na svom putu do Lištice prima kod Prskala potok Ladinu, a 2,5 km niže, vode Dobrinjskog potoka. Ovi potoci kupe sve površinske vode za vrijeme obilnih padalina i otapanja snijega na jugozapadnim dijelovima planine Čabulje.
Površinske vode koje prime Rakitsko polje dreniraju vodotoci Točak, Jelica, Zmijinac i za vrijeme većih padalina formiraju značajan povremeni vodotok Ugrovaču koja prolazeći duboko urezanim kanjonom Brina, prima usputne bujice, a u naselje Trn vode Kočerinskog polja, te se na putu do Mostarskog Blata, u središtu Širokog Brijega spaja sa rijekom Lišticom.
Tablica - Srednji mjesečni i srednji godišnji dotjecaji vode iz glavnih površinskih tokova u Mostarsko blato - m3/s (Energoinvest, 1981)
Dotok |
Lištica |
Crnašnica |
Mokašnica |
Žvatić |
PAHE M.bl. |
profil |
Uzar.most |
Knešpolje |
Jare |
Žvatić |
(Ukupno) |
kota "0" profila |
240,56 |
236,35 |
232,52 |
232,74 |
(>222,20) |
period obrade |
1965-1979 |
1965-1979 |
1967-1979 |
1965-1979 |
1926-1965 |
sječanj |
27,82 |
0,928 |
1,79 |
1,17 |
18,40 |
veljača |
26,79 |
0,947 |
1,80 |
1,24 |
16,40 |
ožujak |
17,40 |
0,840 |
1,29 |
0,966 |
21,10 |
travanj |
16,40 |
0,850 |
0,936 |
1,03 |
25,60 |
svibanj |
13,46 |
0,748 |
0,731 |
0,695 |
23,30 |
lipanj |
4,86 |
0,540 |
0,173 |
0,371 |
11,00 |
srpanj |
1,35 |
0,348 |
0,038 |
0,190 |
4,00 |
kolovoz |
1,46 |
0,274 |
0,042 |
0,139 |
1,30 |
rujan |
4,00 |
0,391 |
0,152 |
0,337 |
2,70 |
listopad |
8,44 |
0,579 |
0,457 |
0,419 |
12,00 |
studeni |
21,60 |
0,815 |
0,828 |
0,965 |
27,00 |
prosinac |
28,08 |
0,950 |
1,41 |
1,08 |
26,5 |
Qgodš(prosjek) |
14,30 |
0,684 |
0,766 |
0,716 |
15,76 |
Qmax |
319,46 |
3,05 |
12,58 |
4,07 |
339,16 |
Qmin |
suho |
0,03 |
suho |
0,00 |
0,03* |
* U vrijednostima protoka rijeke Lištice manjka približno 1 m3/s vode koja se odvodi kanalima za navodnjavanje u ljetnom razdoblju tijekom posljednjih 40 godina.
Biljni i životinjski svijet
Široki Brijeg pripada vegetacijskoj regiji sredozemno - kopnenih područja. Zapravo je na raskrižju regija, pa se tu susreću najraznolikiji florni elementi. Sredozemni element prodire područjem Neretve i doseže do Čabulje. Tu susrećemo Quercus ilex (crnika), Pistacea terebinthus (smrdljika), Quercus lamiginosa (hrast medunac), Celtis australis (koprivić), Cornus mas (drijen), Cotinus coggygria (običan ruj).
Široki Brijeg ima značajke i ilirskog flornog elementa. Na primjer Petteria (grmolika leptirnjača - tilovina ), zatim Portenschlagia ramosissima (štitarica), Kitabelia vitifolia (kadivka - biljka iz porodice sljezovki), tu su još i: gušarka, muljika, likovac, te Ostria carpinifolia (crni grab), Carpinus orientalis (bijeli grab). Od šumske vegetacije susreću se i «Planinske šume»: bukva, planinski brijest, bijeli jasen, jela, javor, obični i crni bor, kleka i dr.Na prostoru općine Široki Brijeg mogu se naći mnoge ljekovite vrste bilja kao što su: kadulja, vrijesak, stolisnik, gospina trava, zovina, majčina dušica i dr.Karakteristične životinjske vrste koje žive na prostoru cijele Hercegovine mogu se sresti i na području Širokog Brijega. Od lovne divljači susreću se: vuk, lisica, divlja svinja, zec, jarebica i dr.Gmazovi koji žive na ovom području su: Lacerta oxycephala (šiljoglava gušterica), Vipera berus (riđovka) najotrovnija europska zmija, te Natrix natrix (bjelouška) neotrovna zmija. U vodama rijeke Lištice obitavaju potočna pastrmka i riječni rak.
Stanje okoliša
Grad Široki Brijeg ima relativno zdrav i ekološki očuvan okoliš. Veliko izvorište pitke vode je izvor Lištice « Borak « i njega kao važan resurs treba sačuvati. Dijelovi prirode koji su urbanističkim planom Grada Širokog Brijega stavljeni pod zaštitu su: Park - šuma «Vrelo«, Park - šuma «Purin Gaj«, postojeće šumske oaze plato Pribinovića i pojedine šumske oaze ( lokacija Krčevine ), športsko rekreacijska šuma u Dubravi i park šuma industrijske zone Lise, parkovne površine i pojedinačna zaštićena vrsta stabala, te korito Lištice i vodonatapni kanali. Park - šuma «Purin Gaj« je u ratu u velikom dijelu bespravnom gradnjom uništena i trebalo bi zaštititi i rekonstruirati barem dio tog vrijednog pejzažnog elementa. Park - šuma «Vrelo» je prirodni resurs koga treba posebnim detaljnim planom urediti i definirati sadržaje ( ugostiteljski objekti; mlinice).
Grad Široki Brijeg nema sustavno riješeno upravljanje i gospodarenje otpadom, pa se javlja veliki broj divljih odlagališta koji imaju negativan utjecaj na okoliš. Za odlaganje otpada korišteno je odlagalište "Mokro - Krtine" i "Izbično". Nesanitarno odlaganje otpada predstavlja veliku opasnost za izvorišta pitke vode, zdravlje ljudi, tlo i prirodni okoliš. Grad Široki Brijeg izgrađuje kanalizacijski sustav s pročistačem otpadnih voda. Prije rata je bio izgrađen gradski pročistač kapaciteta 5000 EBS, ali nije nikad bio u funkciji. Veliki broj septičkih i «crnih» jama ima bitan negativni utjecaj na tlo i podzemne vode.
Na terenima gdje se eksploatirao boksit, prvenstveno na lokacijama Tribošić, Crne Lokve, Izbično, Britvica uništen je prirodni krajolik, zaostala su nesanirana rudišta i odlagališta jalovine. I pored navedenih problema u budućnosti je moguće smanjiti negativni utjecaj na okoliš izgradnjom potrebne infrastrukture. Javnost Širokog Brijega je senzibilizirana za poboljšavanje kvalitete okoliša i zaštitu prirode.
Prostor Širokog Brijega sa svojim specifičnim krajolikom, mnogim fenomenima krša, biološkom raznolikošću, mnogim izvorištima i rijekom Lišticom daje mogućnost za kvalitetan i zdrav život i otvara preduvjete za razvitak turizma, lova, ribolova i drugih športskih i rekreacijskih djelatnosti. Grad Široki Brijeg mora imati za cilj sačuvati okoliš i trasirati put održivog razvitka.
U dvorištu dječjeg vrtića „Trnoružica“ na Puringaju održana je manifestacija u povodu obilježavanja Dana kruha i zahvalnosti za pl...
U povodu Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje danas je održana manifestacija u Dječjem vrtiću "Trnoružica", odnosno u prosto...
Napokon se približava dugo očekivana Širokobriješka večer u Zagrebu! Nakon prošlogodišnjeg spektakla s više od 800 ljudi, ovogodiš...
Projekcijom igranog filma ''Božji gnjev'', redatelja Kristijana Milića zatvoreno je 25. izdanje Mediteran Film Festivala u Širokom...
U tijeku su radovi na utopljavanju zgrade Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru jedine ustrojbene jedinice izvan Mos...
''Nakon ovih 25 godina, možemo slobodno reći da smo pokrenuli filmsku industriju u Hercegovini'', rekao je to Tomislav Topić, u sr...
Želeći sačuvati uspomenu na književnika i novinara Andriju Zeljku, Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg raspisuje
Crveni križ Županije Zapadnohercegovačke zahvaljuje svima koji su do sada pomogli, bilo donacijom, bilo pozivom i željom da pomogn...
Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg poziva vas na predstavljanje knjige aforizama Marinka Ćavara „More (bez) briga.
Grad Široki Brijeg objavio je javni poziv za pomoć obiteljima pri kupovini školskog pribora za školsku godinu. 2024./2025. početko...
Na Baliju u Indoneziji u mjesecu rujnu održao se Asian Pacific Cheer Cup.
Knjiga Ante Kraljevića pod nazivom „Ganga – osebujno pučko pivanje“ bit će predstavljena u širokobriješkoj Narodnoj knjižnici u če...
Svetom misom zadušnicom i polaganjem vijenaca na Mosoru u nedjelju, 22. rujna, obilježena je 78. godišnjica smrti „Škripara“ koji ...
Svetom misom zadušnicom i polaganjem vijenaca na brdu Mosoru iznad Širokog Brijega, u nedjelju, 22. rujna 2024. godine s početkom ...
Načelnici, gradonačelnici, predsjednici vijeća/skupština i koordinatori MEG 2 projekta iz 29 lokalnih samouprava iz Bosne i Herceg...
Širokobriješka Mjesna zajednica Dobrič – Provo – Grabova Draga (kratica MZ DPGD) uspješno privodi kraju projekt „Uređenja igrališt...
Rekonstrukcija zgrade Područne škole Dobrkovići u potpunosti je završena pred početak nove školske godine.
Grad Široki Brijeg objavljuje Javni poziv za pomoć obiteljima pri kupovini školskog pribora za školsku godinu. 2024./2025.
Pod predsjedanjem predsjednika Gradskog vijeća Vinka Topića održana je 38. sjednica Gradskog vijeća.
Dana 3. rujna 2024. godine održan je zajednički sastanak Odbora za obnovu zgrade širokobriješke gimnazije i Stručnog povjerenstva ...
Gradsko vijeće Širokog Brijega održat će 38. sjednicu u četvrtak, 5. rujna 2024., s početkom rada u 10 sati. Sjednica će se održat...
Jeste li zadovoljni kvalitetom usluga koje pružaju službenici u Gradskim tijelima vlasti?
jVS by www.joomess.de.
Matični ured |
039 702 824 |
Vatrogasno društvo |
039 703 086; 123 |
Dom zdravlja |
039 704 926; 852 229; 124 |
Policija |
039 716 601; 122 |
Crveni križ |
039 703 288 |
Gradska mrtvačnica |
063 354 987 |
Radio postaja Široki Brijeg |
039 705 245; 703 050 |
Elektro Široki Brijeg |
039 704 217 |
HP Mostar Poštanski ured Široki Brijeg |
039 705 127 |
Autobusni kolodvor |
Miškić bus |
039 706 561 |
Globtour |
039 705 124 |