ZA JEDNAKOPRAVNOST HRVATSKOG NARODA I NUŽNOST PRISTUPANJA BIH U EU i
ZA OPSTANAK SVEUČILIŠTA I KVALITETNIJE OBRAZOVANJE.

Knjige su izišle u sunakladi Hrvatske akademije za znanost i umjetnosti BiH i Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg.

U prvoj knjizi, ZA JEDNAKOPRAVNOST HRVATSKOG NARODA I NUŽNOST PRISTUPANJA BIH U EU su radovi u kojima je zapisano kako se uspostavljala vlast u Mostaru, Hercegovačko-neretvanskoj županiji i F BiH nakon potpisa Dejtonskog sporazuma, opstrukcijama dužnosnika u tijelima vlasti iz reda bošnjačkog naroda u tijelima vlasti i njihovim optužbama na račun Hrvata, da žele zadržati HR Herceg Bosnu s ciljem da OHR presuđuje i donosi odluke koje su uvijek bile na štetu hrvatskog naroda i jezika,o pismima, prosvjedima zbog takvog ponašanja bošnjačkih i dužnosnika OHR-a, zašto u Mostaru nije usvojen Statut grada pa je ''nametnut'' zbog kojeg su organizirani prosvjedi protiv upravitelja Košnika i on smijenjen s te dužnosti.

Posebno bogatstvo knjizi daju autorova razmišljanja ocrkvi i Gimnaziji na Širokom Brijegu,maturantima njegovog naraštaja, partizanskim zločinima, te sjećanja na djetinjstvo i mladost, ali i zanimljivosti o tome kako je u Širokom Brijegu (''Lištici'') u vrijeme Maspoka bilo najviše njegovih pristalica (i najviše članova u Matici hrvatskoj), a ni jedan Širokobriježanin nije za to osuđen ni bio u zatvoru zahvaljujući skupini pojedinaca koji su znali kako to izbjeći što nisu znali ili mogli u nekim drugim sredinama i općinama. Zavaljujući također tim pojedincima (navedena su im i imena) Soko Mostar je uložio u Feal više nego u deset drugih tvornica koje je podizao po Hercegovini i to je jedina tvornica koje je nastavila raditi i nakon rata i zadržati proizvodni program do danas.

U drugoj knjizi ZA OPSTANAK SVEUČILIŠTA I KVALITETNIJE OBRAZOVANJE su tekstovi u kojima je zapisano što je sve autorsa suradnicima radio za Sveučilište nastojeći ga očuvati kao jedino u BiH i izvan Hrvatske na kojem je službeni jezik hrvatski te kako je nastojao povećati kvalitetu obrazovanja na njemu, kako se sa suradnicima uspio osloboditi pritisaka i ucjena predstavnika međunarodne zajednice koji su ga nastojali integrirati ga s Univerzitetom "Džemal Bijedić", kako je po ocjeni procjeniteljskog tima rektorskog zbora sveučilišta europskih zemalja Sveučilište u Mostaru bilo prvo koje je počelo provoditi taj proces i najviše učinilo na planu uvođenja europskih obrazovnih standarada, kako se uspjelo izboriti za odluku Vlade o ulaganju 360 milijuna kuna u izgradnju i opremanje sveučilišnih objekata.

Nekoliko riječi o autoru:

Frano Ljubić, akademik, profesor emeritus rođen je 1946. godine u Uzarićima, Široki Brijeg gdje je završio gimnaziju. Ekonomski fakultet završio jeu Zagrebu, a magistrirao i doktorirao na Ekonomskome fakultetu u Sarajevu.

Radio je u administraciji, gospodarstvu i obrazovanju.

U Općini Široki Brijeg bio je referent za razrez poreza i doprinosa, načelnik službe za društvene prihode, tajnik Skupštine općine i predsjednik Izvršnoga vijeća, u Mostaru je obnašao dužnost predstojnika Odjela za gospodarstvo, bio je pročelnikom za obnovu gospodarstva.

U Hercegovačko-neretvanskoj županiji obnašao je dužnost zamjenika ministra industrije, rudarstva i privatizacije te zamjenika predsjednika Vlade i predsjednika županijske Vlade.

U gospodarstvu je obnašao dužnost direktora tvornice u izgradnji i direktora tvornice Feal u Širokome Brijegu, koordinatora za inženjerske poslove i direktor poduzeća Soko Inženjering u Mostaru.

Od ostalih dužnosti obnašao je dužnost član Vijeća europske uprave nad MostaromKoschnickove administracija (jedan od pet Hrvata), bio je zastupnikom u prvom sazivu Parlamenta Federacije BiH, savjetnik dopredsjednika Vlade F BiH i ministra financija te član Upravnoga vijeća Agencije za visoko obrazovanje i razvoj i osiguranje kvalitete BiH.
U obrazovanju: radio na Ekonomskome fakultetu Sveučilišta u Mostaru i Fakultetu za turizam i Vanjsku trgovinu u Dubrovniku, a nastavu izvodio i na poslijediplomskim studijima na Ekonomskome fakultetu u Mostaru, Rijeci, Dubrovniku i na međunarodnome poslijediplomskom studiju u Sarajevu.

Bio je član Senata Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišta u Dubrovniku. Na Ekonomskome fakultetu Sveučilišta u Mostaru biran je za prodekana za nastavu za dekana (10 godina), a dužnost rektora Sveučilišta u Mostaru obnašao je od 2001. do 2007. godine.

Član je Hrvatske akademije za znanost i umjetnosti (HAZU) BiH od njezina utemeljenja (2014.), a objavio je više od 300 znanstvenih i stručnih radova, šest knjiga samostalno i još dvije zajedno s 9 profesora iz Hrvatske, Slovenije i Italije.

U predstavljanju, uz autora, sudjeluju:
Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke, Mladen Bevanda predsjednik HAZU BiH, fra Miljenko Mića Stojić, vicepostulator i prof. dr. sc. Dražen Barbarić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Tekstove iz knjiga čitat će Andrija Zeljko, a programom će moderirati Željka Šaravanja.

Predstavljanje će se održati 14. lipnja (ponedjeljak) 2021. u kinu Borak s početkom u 20 sati.