Predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović, pozdravljajući brojne goste i sudionike ovog emotivnog hommagea, istaknuo je fra Jozin nemjerljiv i teško ponovljiv značaj za razvoj hrvatske kulture u BiH i uopće, povezivanja te sveukupne i kultura drugih pored kojih Hrvati danas žive, ističući da je ovaj prisjećajni skup zapravo najmanje što Matica hrvatska Zagreb i njezino sveukupno članstvo diljem svijeta, u predvečerje obilježavanja 175. godina od svoga utemeljenja, može uraditi za jednog takvog posebnog čovjeka kakav je fra Jozo Pejić bio. O značenju tog ljudskog identiteta za Grad Široki Brijeg, te posebno o obvezi čuvanja i unapređivanja njegove goleme ostavštine, govorio je izaslanik gradonačelnika Širokog Brijega dr. Drago Martinović, koji je između ostalog istaknuo da je Široki Brijeg kulturno središte Hercegovine ali i puno šire ponajviše zahvaljujući Franjevačkoj galeriji i njezinom suosnivaču i voditelju fra Jozi Pejiću. Književnik i novinar Dragan Marijanović pozdravio je ugledne goste u ime Matice hrvatske iz Mostara, koja je s pokojnim fra Jozom kroz posljednjih dvadesetak godina ostvarivala sjajnu suradnju a Marijanović je iz dugog prijateljevanja s znamenitim franjevcem iznio nekoliko emotivnih prisjećanja, dok je njegov intimus i najvjerniji suradnik i subrat, fra Vendelin Karačić izgovorio činjenični esej o doprinosu fra Joze Pejića ukupnosti hrvatske kulture, iz kojega je svima bilo posve jasno da se takav uporni ostvaritelj najhrabrijih planova doista rijetko rađa i djeluje među ljudima, uspijevajući razbijati predrasude i bespotrebne komplekse provincije u odnosu na velegradska središta, što je potvrđeno utemeljenjem i Franjevačke galerije i Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, a sa sjedištem u Širokom Brijegu, i utemeljenje Franjevačke riznice i knjižnice, dugogodišnjeg iscrpljujućeg obogaćivanja fundusa galerije koja danas brojki nekoliko tisuća umjetničkih djela nastajalih kroz protekla stoljeća, a kojih izbor za stalnu postavku, eto dobri fratar Jozo nije dočekao. Igor Zidić, bivši predsjednik Matice hrvatske i dugogodišnji fra Jozin intimus podsjetio je na vrijeme u kojemu je Jozo sanjao dosanjao velike i, za ta vremena očito (re)hrabre planove, a koje su, s fra Vendelinom, Stipom Sikiricom, Vasilijem Josipm Jordanom i pokojnim Šutejom, ipak uspjeli ostvariti, vođeni neviđenom fratrovom upornosti a kad je trebalo, i probojnosti. Povjesničar umjetnosti dr. Milan Bešlić govorio je sa stajališta naglog razvitka likovnjaštva u zapadnoj Hercegovini, kojoj se ovaj franjevac, ta galerija i ta akademija najedanput ukazala kao oltar s kojega su u svijet odlazile na platnima artikulirane boje, noseći sobom i druge, puno kulturnije i gotovo svete priče o kraju i njegovom narodu, često nepravično izlaganom gorkim predrasudama. Nekadašnji dekan ALU Široki Brijeg, prof. Anto Kajinić s govornice Matice hrvatske u Zagrebu, istaknuo je inicijativu da se tom zaslužnom franjevcu podigne spomenik, kao zahvala za neponovljive polučene rezultate koje je ostvario i koji ga svrstavaju u red zaslužnih franjevačkih imena kakvi su bili fra Grgo Martić, fra Didak Buntić ili pak Ivan Frano Jukić.
