Središnje euharistijsko slavlje predvodio je fra Petar Topić, uz koncelebraciju svećenika iz Franjevačkog samostana u Širokom Brijegu, a liturgijsko slavlje uveličao je veliki župni zbor svete Cecilije.

Proslavi je prethodila trodnevnica kojom su se franjevci i vjernici duhovno pripremali za ovo značajno slavlje.

Iako malo selo, Čerigaj ima iznimno mjesto u povijesti Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije. Upravo su se u ovom mjestu 1844. godine dvanaestorica franjevaca, predvođena fra Martinom Ćorićem Beljom, odvojila od Bosne Srebrene i udarila temelje buduće Provincije.

Podsjećamo, Hercegovina je u 16. stoljeću ostala bez franjevačkih samostana, nakon što su ih Osmanlije srušile. Franjevci su tada stoljećima djelovali u tajnosti, a prve trajnije postaje imali su u Pribinovićima i Dobrkovićima. Svoje konačno uporište pronašli su na Čerigaju, gdje je fra Jako Kraljević početkom 19. stoljeća sagradio fratarsku kuću.

U toj su kući nastajali ključni dokumenti i prijevodi važnih isprava, poput slavnog fermana sultana Abdul Medžida kojim se dopušta gradnja crkve i samostana u Hercegovini. Fra Leo Petrović, tadašnji provincijal, 1944. godine zapisao je kako je Čerigaj postao „kolijevka Provincije“.

Franjevačka kuća na Čerigaju obnovljena je 1984. godine, u povodu 140. obljetnice dolaska franjevaca, uz očuvanje izvorne arhitekture. Unutrašnjost kuće preuređena je u crkvu, čime je nastavljen njezin duhovni značaj. Oltar crkve krasi slika „Dvanaestorice apostola“, kojima je crkva i posvećena – simbol duhovne misije koja traje već gotovo dva stoljeća.

Danas, franjevačka kuća na Čerigaju nije samo spomenik prošlosti, već i živuće središte vjerskog okupljanja i duhovne snage.

Ova obljetnica podsjeća na važnost očuvanja vjere, tradicije i zajedništva koje franjevci donose Hercegovini.