Prirodno i društveno okruženje, opće siromaštvo, razne bolesti, iseljavanje, i tri rata imali su izravan i presudan utjecaj na demografske pojave i demografske procese u ovoj tradicionalno emigracijskoj općini. Svi ovi čimbenici ostavili su trajan pečat i ožiljak na kolektivnu svijest ljudi ovog kraja i šire. Pritisnuti navedenim nedaćama veliki broj njih potražio je utočište diljem Europe, kao i čitavog Svijeta. Nije slučajno nastao narodni izričaj među ljudima ovoga kraja «kako nam Njemačka uzima najjača leđa, Zagreb probranu pamet, a tamnovanja satiru ponos».

Međutim, jaka volja za život i svijest majki visokim su natalitetom uspjeli održati i očuvati život i nadu u bolji život, ili kako narodni izričaj kaže, koji vrijedi i za općinu Široki Brijeg, «Hercegovina sve naseli, a sebe ne raseli.»

Općina Široki Brijeg ima površinu od 388 km². Prema zadnjem popisu stanovnika iz 1991. godine u općini je bilo  27189 stanovnika. Stanovništvo ove općine živi u 24 mjesne zajednice i to: Biograci, Buhovo, Ciglana, Crnač, Crne Lokve, Čerigaj, Desna Obala, Dobrkovići, Dužice, Izbično, Jare, Knešpolje, Kočerin, Lijeva Obala, Ljuti Dolac, Mokro, Oklaji, Privalj, Provo-Dobrič, Rasno, Rujan, Trn, Turčinovići i Uzarići.

Prosječna naseljenost je 70,1 stanovnik po km², te se kao takva svrstava u skupinu  bosansko-hercegovačkog prosjeka. U razdoblju od 1948 - 1991. godine svrstana je u skupinu od tridesetak općina ( od ukupno 109 ) s najslabijim rastom stanovnika. Prema procjeni ukupnog broja stanovnika, stanje po starosnoj strukturi 31.12.1999. godine izgleda ovako:

Procjena ukupnog broja stanovnika prema nacionalnoj strukturi 31.12.1999. godine

  Procjena starosne strukture stanovništva 31.12.2003. godine.

Nacionalna struktura 31.12.2003. godine;

Prosječna stopa rasta stanovništva iznosila je skromnih 3,7% u tom razdoblju. Najveći rast zabilježen je 1971. godine, da bi opet 1981. godine došlo do naglog smanjenja. Nakon 1991. godine dolazi do laganog oporavka, kojim ipak nije dosegnuta ranija brojnost stanovništva.Na socio-ekonomsku uvjetovanost ovakvih demografskih procesa upućuju razlike u dinamici dviju kategorija stanovništva; stanovništva općinskog središta Široki Brijeg, na jednoj strani, i ostalih seoskih naselja, na drugoj strani.
Kretanje stanovništva općine Široki Brijeg (A) i zapadne Hercegovine prema popisima stanovništva 1948-1991. godine (B).

  Izvor: Popisi stanovništva

Tabela 2.
Kretanje ukupnog broja stanovnika općinskog središta i ostalih širokobrijeških naselja 1948-1991. godine: 

Izvor: Isto kao za tab.1.

Tempo ubrzanja naseljavanja općinskog središta imao je za posljedicu njegova usedmorostručenja za navedeni period. Istovremeno taj proces izazivao je ruralni egsodus koji je  nakon osamdesetih godina 20. stoljeća prerastao u depopulaciju seoskog stanovništva ove općine. Iz navedenog da se zaključiti kako je nakon 70. godina došlo do konačnog sloma sela.

Takvih naselja prema popisu iz 1991. godine bilo je 24 od ukupno 35 popisanih naselja ove općine. U postotcima, depopulacija je zahvatila 70% sela općine Široki Brijeg. Tako je općinsko središte Širokog Brijega koje je po broju stanovnika bilo najmalobrojnije postalo najveće naselje u Zapadnoj Hercegovini.

Tabela 3.      
Prirodni prirast stanovništva općine Široki Brijeg 1953-1991 godine (godišnji prosjeci) - stopa na 1000 stanovnika -

 Izvor: Markotić, A. Demografski razvitak Hercegovine, Mostar 1983.

Ratni, poratni i međunarodni izravni i neizravni demografski gubici su poremetili i odredili demografski razvitak Širokog Brijega.

Slika 1. Prirodni prirast stanovništva općine Široki Brijeg

Kako god je demografsku rupu između sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća izazvao II Svjetski rat, tako ju je u narednom desetljeću zaravnao kompenzacijski

Biološki val visokog prirasta između pedeset i šezdesetih godina. Stoga tek danas u biološku aktivnu dob pristižu godišta iz Faze demografske oseke koja će bitno utjecati na smanjenje nataliteta u tekućem i narednom razdoblju.

Dubok trag u stanovništvu općine Široki Brijeg urezale su intenzivne migracije.

Tabela 4.
Migracijski saldo stanovništva općine Široki Brijeg 1953-1991. godine

Izvor: Isti kao za tab. 3.

Slika 2. 
Popisima utvrđeni (1) i na temelju prirodnog prirasta očekivani (2) broj stanovnika općine Široki Brijeg 1953. - 1991. godine.

 
Iz pokazatelja za 1981. godinu vidljivo je kako je ukupno 34.944 stanovnika ondašnje zemlje koji su rođeni u Širokom Brijegu u rodnom mjestu živi njih 67,6%.

Po posljednjem popisu iz 1991. godine općina Široki Brijeg svrstana je među 18 bosanskohercegovačkih općina iz kojih je u Hrvatsku doselio najveći broj njezinih stanovnika. Bitne demografske promjene dogodile su se u drugoj polovici 20. stoljeća kada su počele privremene vanjske migracije, odnosno «privremeni odlazak u inozemstvo».

Svaki šesti stanovnik ovoga kraja ne ubrajajući Hrvatsku bio je u cijelom tome razdoblju u nekoj europskoj ili u izvaneuropskoj zemlji. Ili, još slikovitije, svaki drugi stanovnik iz dobne 20-29 i svaki teći iz dobne skupine 30 - 39 godina, te svaki treći radno sposobni stanovnik otišli su «trbuhom za kruhom» tragom svojih djedova i očeva.

Četvorica od petorice ovih ljudi «Inozemaca» bili su poljoprivrednici ili srodni radnici S obzirom na stopu zaposlenosti od 4,5% u tzv. Društvenom sektoru, prigodi za zaposlenje nisu dobivali niti oni obrazovaniji. Za primjer može poslužiti podatak da je prema popisu 1971. godine među tim ljudima bilo 80 onih sa fakultetskom diplomom (popisom iz 1961. takvih je bilo ukupno 142 u čitavoj zapadnoj Hercegovini).

Tabela 5.
Stanovništvo rođeno u općini Široki Brijeg na radu i boravku u europskim i izvaneuropskim zemljama (osim Hrvatske) prema popisu stanovništva 197l., 1981.,1991., godine.

Izvor: Lica na privremenom radu u inostranstvu prema popisu stanovništva i stanova 1991.,SB br. 679,SSZS  Beograd , 1971. Lica na privremenom radu u inozemstvu i povratnici, SB br. 100, RZS Sarajevo., Građani RBiH na privremenom radu u inostranstvu, SSSSB br. RZS, Sarajevo, 1994.

Odlazak na «privremeni rad» veoma je ubrzao proces deagrarizacije i deruralizacije.

Visokoobrazovani kontigent stanovništva ove općine ušesterostručen je između 1971. i 1991. godine ( od 90 na 605 fakultetskih diploma). Presudna uloga u tom smislu bila je Sveučilišta u Mostaru, koje je osim općekulturne uloge imalo i izravan utjecaj na poboljšanje demografske slike na ovim prostorima.