Autor u članku istražuje nastanak grada na rijeci Lištici, njegove prve gospodarske i javne objekte te istražuje pisanje mjesnog imena. Ime Široki Brig prvotno je označavalo samostan i župu, onda zaselak sela Pribinovića, a kasnije naselje, pa općinu i na kraju cijelu okolicu. Uz rijeku Lišticu ispod Širokoga Brijega, u naselju Lise, bilo je nekoliko mlinica u tursko doba. Tada se to naselje sporo razvijalo. Gradić je sporo rastao, najprije, kada je podignut franjevački samostan i crkva (1846.), te kada je godine 1902. puštena u promet cesta Mostar-Široki Brijeg-Posušje. Uz cestu, počele su nicati kuće, gostionice i pokoja prodavaonica. Početkom XX. stoljeća tu je podignuta velika zgrada za otkupno skladište duhana, pa škola i pošta, kasnije zgrada zdravstvene stanice i općinske uprave, a u drugoj polovini stoljeća različite poslovne i obiteljske zgrade. Od polovine 30-tih godina XX. stoljeća širokobriješko je područje bilo središte za eksploataciju hercegovačkih boksitâ.

Podaci o autoru: Dugandžić, I.[van], ing., Matica hrvatska Široki Brijeg, Trg Gojka Šuška 4, 88220 Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina, Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript